Kako je Irak uvučen u rat s Iranom?

Od tada su američki ciljevi u Iraku više puta bili meta napada proiranskih skupina i moćnog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC). Sjedinjene Države također su izvele napade na te iračke skupine.

"Irak je postao jedna od zemalja koje su izravno pogođene aktualnim sukobom. Zemlja se suočava s napadima s obje strane sukoba", izjavio je irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein, prenosi Al Jazeera.

Iran je također gotovo svakodnevno napadao američke ciljeve u naftom bogatim zemljama Perzijskog zaljeva, što je dovelo do rasta cijena nafte i prijetnji globalnom gospodarstvu.

U ovom tekstu objašnjavamo što se događa u Iraku i zašto.

Što se događa u Iraku?

U srijedu 1. travnja je presretnut dron samoubojica u blizini američkog konzulata u Erbilu, a u tom području odjeknule su snažne eksplozije, izvijestile su agencije pozivajući se na neimenovane sigurnosne i diplomatske izvore.

Istog dana u napadu dronom u iračkoj kurdskoj regiji poginuo je član iranske kurdske oporbene skupine Komala. Ta je skupina za napad optužila Iran, koji se nije oglasio.

Dron je 31. ožujka pogodio važno američko diplomatsko postrojenje u Iraku, što se smatra odmazdom proiranskih naoružanih skupina zbog američko-izraelskog rata protiv Irana. Napad je pogodio diplomatski logistički centar u blizini bagdadske zračne luke i iračkih vojnih baza. Nije jasno je li bilo ozlijeđenih.

Prema istom izvješću, prema kompleksu u Bagdadu lansirano je šest dronova, od kojih je jedan pogodio američki objekt, dok je pet oboreno. Sigurnosni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, nije imao informacije o eventualnim žrtvama.

Napad je vjerojatno izvela Islamska rezistencija u Iraku, krovna skupina frakcija koje podržava Iran.

U utorak je IRGC objavio da je pogodio američku bazu u iračkoj kurdskoj regiji. "Stožer okupacijske američke vojske u zračnoj bazi Al-Harir u Kurdistanu pogođen je s pet projektila", navodi se u objavi na Telegramu.

Ranije istog dana proiranska skupina Kataib Imam Ali, povezana s Narodnim mobilizacijskim snagama (PMF), objavila je da su četiri njezina člana poginula, a 12 ih je ranjeno u zračnim napadima na sjeveru Iraka, za koje okrivljuje SAD.

Skupina tvrdi da su njezini borci poginuli u "američkoj agresiji" na njihove položaje u okrugu Dibis u provinciji Kirkuk.

Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani je poručio američkom državnom tajniku Marcu Rubiju da njegova zemlja ne smije biti korištena kao polazišna točka za napade u ratu na Bliskom istoku, priopćila je iračka vlada.

No Irak, koji je već dugo poprište posredničkog sukoba između SAD-a i Irana, od početka je uvučen u aktualni sukob, uz napade koji se pripisuju SAD-u, proiranskim skupinama i IRGC-u.

U posljednjih 12 dana napadi dronovima i raketama pogodili su Međunarodnu zračnu luku u Bagdadu, gdje se nalazi vojna baza i američki diplomatski objekt, kao i naftna polja i infrastrukturu. Više puta je napadnut i Erbil, glavni grad kurdske regije.

Iran je također napadao iranske kurdske skupine smještene u iračkom Kurdistanu, nakon izvješća da ih Washington planira naoružati za borbu protiv Teherana. Prošlog tjedna čelnik jedne takve skupine rekao je za Al Jazeeru da je "vrlo vjerojatno" da će iranski Kurdi pokrenuti prekograničnu operaciju u Iranu.

No Babasheikh Hosseini, glavni tajnik Organizacije Khabat iranskog Kurdistana, u petak je rekao da takva operacija "trenutačno" ne postoji, ali da je SAD stupio u kontakt sa skupinom i da se razmatra mogućnost kampanje.

Tijekom noći 4. ožujka iračke snage oborile su dron koji je pokušao napasti američku vojnu bazu Victoria u blizini bagdadske zračne luke, izvijestili su lokalni mediji.

Koje su američke vojne baze u Iraku?

SAD održava prisutnost u zračnoj bazi Ain al-Asad u zapadnoj provinciji Anbar, gdje pruža potporu iračkim sigurnosnim snagama i sudjeluje u NATO misiji, prema podacima Bijele kuće. Ta je baza bila meta iranskih raketnih napada 2020., nakon što su SAD ubile iranskog generala Qasema Soleimanija.

Zračna baza Erbil u kurdskoj regiji služi kao središte za američke i koalicijske snage koje provode obuku i vojne vježbe. Ona omogućuje razmjenu obavještajnih podataka i logističku koordinaciju na sjeveru Iraka.

Početkom 2026. u Iraku je bilo oko 2500 američkih vojnika, no nakon povlačenja dijela snaga s bliskoistočnih baza nije jasno koliko ih je i dalje u zemlji.

SAD ima ograničen broj vojnih objekata u Iraku i kurdskoj regiji, znatno manje nego tijekom okupacije, a točan broj i veličina nisu javno objavljeni.

Među njima su i baza Victoria kod bagdadske zračne luke te zračna baza Harir sjeveroistočno od Erbila.

Zašto je Irak napadnut sa svih strana?

"Problem Iraka proizlazi iz fragmentiranosti države i njezine vanjske politike", rekao je Renad Mansour iz britanskog think-tanka Chatham House za Al Jazeeru.

"Različiti dijelovi političkog i sigurnosnog sustava povezani su s različitim vanjskim silama: neki su bliski Iranu, dok su drugi bliži SAD-u."

Mansour ističe da zbog toga ne postoji jedinstvena i dosljedna vanjska politika.

"Iako je Bagdad ranije prosvjedovao protiv kršenja suvereniteta od strane Washingtona i Teherana, njegova sposobnost da to spriječi je ograničena."

Dodaje da velik utjecaj imaju neformalne mreže i milicije koje sudjeluju u donošenju odluka i sigurnosnim pitanjima.

Iran je dodatno ojačao utjecaj nakon američke invazije 2003. i pada Saddama Husseina, podržavajući šijitske stranke i oružane skupine.

Te su skupine, mnoge u sklopu PMF-a, imale ključnu ulogu u porazu ISIL-a između 2014. i 2017.

Tisuće njihovih pripadnika integrirane su u državne sigurnosne strukture, a neke skupine otvoreno slijede interese Teherana.

Narušava se stabilnost kurdske regije

Stručnjaci ističu i da Iran Irak vidi kao prostor na kojem može napadati američke interese.

"Proiranske oružane skupine pod okriljem Islamske rezistencije u Iraku napadaju američke ciljeve asimetričnim metodama", rekla je Burcu Ozcelik iz londonskog RUSI-ja.

Dodala je da Teheran time vrši pritisak na SAD i istodobno narušava stabilnost kurdske regije.

"Kurdistan je osjetljivo područje za Iran zbog blizine i prisutnosti iranskih kurdskih oporbenih skupina."

Ozcelik zaključuje da je Irak posebno ranjiv jer se u njemu preklapaju snažan iranski utjecaj i američki interesi.

"Proiranske skupine nisu samo prisutne, one su duboko ukorijenjene i djelomično integrirane u sigurnosni sustav, dok Irak istodobno ugošćuje ključne američke interese. Zbog toga je Irak znatno izloženiji od većine drugih zemalja i vrlo je vjerojatno da će ostati na liniji vatre i nakon što Trump proglasi kraj rata", zaključila je.